2015-02-02 11:11:40 Cjelovita kurikularna reforma za rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje U ponedjeljak, 2. veljače, s radom započinje sedmeročlana Ekspertna radna skupina za provođenje Cjelovite kurikularne reforme za rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje. Voditelj skupine je dr. sc. Boris Jokić, znanstvenik s Instituta za društvena istraživanja. Krajnji cilj svih promjena je prelazak na devetogodišnju osnovnu školu, kako je to zacrtano i Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Jokić je procijenio kako će se s eksperimentalnom primjenom kurikuluma krenuti školske godine 2016./2017., a 2017./2018. novi bi kurikulumi trebali ući u punu primjenu. Cijeli posao uključuje rad na kurikularnim dokumentima, uspostavljanju sustava vrednovanja, ocjenjivanju i izvještavanju, zatim osposobljavanju učitelja i drugih djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova i, konačno, izradi novih priručnika, udžbenika, pomoćnih nastavnih sredstava i digitalnih sadržaja. Također se očekuje i snažna potpora akademske zajednice, prije svega Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te samih učenika i roditelja. Sve njih dr. Jokić pozvao je da se sa svojim prijedlozima aktivno uključe u rad na reformi.
- Obrazovanje je od nacionalne i osobne važnosti i izvan svakog političkog i partikularnog interesa - istaknuo je Jokić te dodao kako je riječ o krupnoj promjeni, utemeljenoj na znanstvenim spoznajama i najboljoj svjetskoj i hrvatskoj praksi kojoj je cilj osigurati učenicima korisnije obrazovanje, usklađeno njihovoj razvojnoj dobi i interesima, obrazovanje koje će ih osposobiti za svijet rada, nastavak obrazovanja i suvremeni život. Roditeljima bi promjene trebale donijeti veću uključenost u obrazovanje djece i život škole, jasno iskazana očekivanja, objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje te smislenije i češće povratne informacije o postignućima njihove djece. Učitelje, nastavnike i druge djelatnike odgojno-obrazovnih ustanova očekuje, pak, osnaživanje njihove uloge i jačanje profesionalnosti, veća autonomija u radu i daleko kreativniji rad. Prof. dr. sc. Neven Budak, predsjednik Posebnoga stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti pri Uredu predsjednika Vlade RH je najavio otvaranje posebne mrežne stranice na kojoj će se objavljivati sve informacije vezane uz rad na Strategiji. Stranica će biti interaktivna pa će i tim putem zainteresirana javnost moći slati svoje primjedbe i prijedloge. U Strategiji smo se eksplicitno odredili protiv male mature koja bi bila ispit visokog rizika na kraju osnovne škole, a predviđa se kontinuirano vrednovanje učenika kombinacijom školskih ocjena i centraliziranih, odnosno standardiziranih testova koji su vezani uz određenu nastavnu cjelinu u pojedinim predmetima. Primjerice, u biologiji nakon što obrade biologiju čovjeka učenici mogu polagati standardizirani ispit samo za tu cjelinu. Takvi ispiti, odnosno testovi, neće se, jasno, pisati na kraju škole, nego kad nastavnik to odluči – objašnjava jedan od autora Strategije dr. Boris Jokić. Ključno je da takav ispit nema povratnu informaciju, odnosno da ne signalizira učeniku što bi trebao popraviti u učenju već da se nacionalni ispiti rade na uzorku učenika i ponajprije služe za vrednovanje kvalitete sustava, a ne učenika. |
Osnovna škola Barilović |