Hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Bila je to, u taktičkom i strateškom smislu, vojna operacija koju će zahvaljujući svojoj originalnosti i uspješnosti izučavati brojni vojni analitičari. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina, s područja Kapele preko Slunja i Rakovice s jedne te Korenice i Plitvica s druge strane nadirale su naše snage radi spajanja s Armijom  BiH, te smjer u pravcu Petrinje gdje je neprijatelj pružao žestok otpor, i dalje prema Glini.

Slave Kostajnica, Petrinja, Glina, Slunj, Gračac, Obrovac, Drniš... Slavi se i u Kninu koji je bio središte neprijateljske pobune, no oduvijek hrvatski kraljevski grad. Slavi cijela Hrvatska.

U samo 84 sata vojnoredarstvene operacije Oluja, u kojoj je bilo angažirano gotovo 200 tisuća hrvatskih vojnika oslobođeno je 10 400 četvornih kilometara dotad okupiranog područja ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske.