preskoči na sadržaj

Osnovna škola Barilović

Login

Logo škole

Tražilica
Facebook škole
 
Red Button

Hrabri telefon

Moto škole

Što se nauči u djetinjstvu, nikad se ne zaboravlja

Poveznice učenici

edu portal

 

   

 

PROMETNA UČILICA

Kalendar
« Prosinac 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Kamo nakon osnovne škole

Školske novine

Pročitajte najnoviji broj!

Starije brojeve možete naći ovdje.

 

Satnica
 PRIJEPODNE

1.

8,00 - 8,45

2.

8,50 - 9,35

3.

9,55 - 10,40

4.

10,45 - 11,30

5.

11,35 - 12,20

6.

12,25 - 13,10

7. 13,15 - 14,00

 

hitna medicinska pomoć

 
Prognoza vremena
MySpace weather
 
Pogled kroz prozor
03.12.2017. 12:23
Studeni uz Dabar
Broj 97, studeni 2017.ISSN 1848-2171 U mjesecu studenom smo odradili drugo međunarodno natjecanje Dabar. Zahvaljujem svima na pozitivnim komentarima i podršci, što je za nas u udruzi Suradnici u učenju motivacija da i sljedeći godinu budemo bolji, ako ne i … Nastavi čitati →

30.11.2017. 21:12
Dabar 2017
Darija Dasović Rakijašić Međunarodno natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja održano je u tjednu od 13. do 17.11. na CARNet-ovom sustavu Loomen. Organizator natjecanja za Hrvatsku je udruga “Suradnici u učenju”, uz podršku Hrvatskog saveza informatičara, Visokog učilišta Algebra i … Nastavi čitati →

30.11.2017. 21:09
Igranje na Orffova glasbila 2. del
Mojca Kruh Uvod Izhodišče za izvajanje na Orffova glasbila v drugem delu so bile pesmi, ki sem jih izbrala iz petih zvezkov C. Orffa z naslovom Orff-Schulwerk. Otroku je potrebno že od samega začetka približati glasbo tako, da si bo … Nastavi čitati →

Poveznice učitelji

eMatica

CARNet Admin

stručni skupovi prijava

Carnet Vijesti
13.12.2017. 15:16
Webinar: SEN pupils in my class – There’s always one more question to be asked
U srijedu, 20. prosinca 2017. godine od 19 do 20 sati Hrvatsko udruženje profesora engleskog jezika u suradnji s CARNetom održat će webinar pod nazivom SEN pupils in my class – There’s always one more question to be asked. 

04.12.2017. 10:31
CARNet domaćin međunarodnog partnerskog sastanka projekta CRISS
U siječnju 2017. godine Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet priključila se međunarodnom projektu CRISS (Demonstration of a scalable and cost-effective cloud-based digital learning infrastructure through the Certification of digital competences in primary and secondary schools) koji se provodi u okviru programa Europske unije Obzor 2020. 

Brojač posjeta
Ispis statistike od 26. 5. 2011.

Ukupno: 292062
Ovaj mjesec: 1943
Ovaj tjedan: 239
Danas: 57
Povijest

      Škola je osnovana 1. ožujka 1904. godine. Od 1969. godine nosi naziv OŠ Bratstvo i jedinstvo. Godine 1986. integrirana je u OŠ Vladimir Nazor u Dugoj Resi, a ponovo se osamostaljuje 15. listopada 1995. godine. U Domovinskom ratu škola je teško oštećena, a nakon rata porušena radi gradnje nove zgrade. Novu zgradu škole projektirala je Vesna Vinski, dipl. ing. arh., a sagrađena je 2000. godine sredstvima Ministarstva obnove i razvitka.

 

Školske godine 2016./2017.  školu polazi 158 učenika. 

Ove školske godine škola je na natječaj Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja prijavila projekt Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja, a namijenjen je obnovi zgrade  PŠ Belaj. Potpisano je partnersto s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Vrijednost projekta je 1.801.855,15 kn.

Europskom socijalnom fondu prijavljen je projekt Unaprjeđenje pismenosti - temelj cjeloživotnog obrazovanja. Ovim projektom želimo unaprijediti čitalačku, digitalnu i prirodoslovnu pismenost. Projektom se planiraju značajno unaprijediti kompetencije učitelja te učenicima ponuditi praktične izvannastavne aktivnosti kroz informatičke sadržaje, ekološke sadržaje i poduzetništvo. Partneri u ovom projektu su nam OŠ Netretić, OŠ Cetingrad i Zajednica tehničke kulture Karlovačke županije.  Vrijednost ovog projekta je 1.498.863,62 kn. Projekt nosi naziv PONOS - Pismenost otvara nove obrise svijeta.

U projektu Shema školskog voća i povrća PŠ Belaj dobila je sredstva za Prateću mjeru Održavanje nastave u vrtu. Voditeljica projekta je učiteljica Marijana Bosiljevac. Financijska sredstva se osiguravaju iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda uz učešće od 10% iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. PŠ Belaj će dobiti vrtni alat (lopate, štihače, grablje, voćarske škare, velike škare za rezidbu, pilu s pomičnim listom), opremu za održavanje tla (kante za zalijevanje, vrtna kolica-tačke, „hotel-kućica za korisne kukce“), zemlju/supstrat, gnojivo, komposter, voćne sadnice, sjeme i presadnice povrća, dendrološki materijal i sl. 

Ove godine Karlovačka banka donirala nam je 200 bočica vode Jane za projekt Misli zdravo - misli dok trčiš, a RBA banka donirala je 2000,00 kn za pribor potreban za izvođenje praktične nastave kemije.  Zahvaljujemo se u ime svih djelatnika i učenika OŠ Barilović.

OŠ Barilović je do sada sudjelovala u tri PSGO (Program socijalno gospodarskog oporavka) projekta koji su financirani od strane Svjetske banke za obnovu i razvoj – Socijalna uključenost. Projekt Uvođenje produženog boravka u OŠ Barilović škola je provela samostalno a vrijednost je 547.472,51 kn. Tim projektom škola je značajno opremila svoje prostore potrebnim nastavnim sredstvima i pomagalima. Preostala dva projekta su Unapređenje nastave uvođenjem tehnologije interaktivne školske ploče (škola je dobila dvije interaktivne ploče) i Unapređenje materijalnih uvjeta, psihosomatskih osobina i socijalizacije učenika na područjima od posebne državne skrbi (škola je opremljena gimnastičkim spravama te od tada djeluje vrlo uspješni gimnastički školski klub).

Škola sudjeluje u projektima Školsko voće i Školsko mlijeko te međunarodnom eTwinning projektu, međunarodnom projektu Ljudska prava u akciji i međunarodnom projektu Čitanje ne poznaje granice zajedno sa partnerskom školom iz Slovenije (Stari trg pri Ložu)  Škola ima Učeničku zadrugu Barilko, a uključena je i u GLOBE program. U školi aktivno djeluje Eko grupa i Mladi knjižničari. Ponosni smo na našu gimnastičku skupinu koja ove godine drugi put odlazi  na državno natjecanje, u školi se uz engleski uči i njemački i talijanski jezik. Škola ima mlade tehničare koji izrađuju razne uporabne predmete od drveta. Od zapaženih projekata mogu još izdvojiti izradu slikovnice za slijepu i slabovidnu djecu (Žir Bocko i vjeverica Marta) koju smo donirali udrugama za slijepe u svim našim županijama, školama koje imaju slabovidnu djecu i . U dvorištu škole postavljena je i mala školska pokazna vjetrenjača za napajanje jednog računala koja je napravljena u suradnji s udrugom Zmag. Škola se redovito javlja na donacijske natječaje raznih tvrtki.

Od 2014. godine sudjelujemo u CARNet-ovom projektu e-Dnevnik. Škola radi u jednoj smjeni.

Škola sudjeluje u projektu Osiguranje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva i projektu Karlovačka županija za  inkluzivne škole kojim se osiguravaju pomoćnici u nastavi za učenike s teškoćama.

              Školske godine 2013./2014. školu polazi 149 učenika. Ukupan broj zaposlenika je 36. U sastavu škole su PŠ Belaj, PŠ Leskovac Barilovićki i PŠ Siča. U školi djeluje GLOBE program, Učenička zadruga Barilko, Sportski klub (Gimnastika), Folklorna skupina, Dramsko recitatorska skupina, Eko grupa. Izborna nastava iz vjeronauka, informatike, njemačkog i talijanskog jezika, izborna nastava tehničke kulture. 

Povodom Dana škole, početkom mjeseca svibnja, tradicionalno se održava biciklijada. 

Školske godine 2007./2008. školu polazi 137 učenika, a ukupan broj zaposlenika je 33. U sastavu škole su PŠ Belaj, PŠ Barilovićki Cerovac, PŠ Leskovac Barilovićki i PŠ Siča.

Škola se 2005. godine uključila u Globe program koji uspješno vodi učitelj prirode i biologije Darko Cerjanec. Svakodnevno se mjeri temperatura zraka i naoblaka, a jednom tjedno temperatura rijeke Korane i ph vode. Učenička zadruga «Barilko» osnovana je 2006. godine i njena voditeljica je učiteljica kemije Željka Obrovac. Zadruga je tek započela s radom i u svom sastavu ima tri sekcije: vezilje, uzgoj začinskog bilja i likovna sekcija. Škola   ima knjižnicu, sportsku dvoranu, košarkaško igralište i računalnu učionicu. Rad škole organiziran je u jednoj smjeni.

Autorica teksta: Vesna Car, ravnateljica škole

 

KRATKA POVIJEST PODRUČNE ŠKOLE BELAJ

Ovo je odlomak is Spomenice  PŠ Leskovac Barilovićki, najstarije škole na našem širem području. U njoj smo pronašli i sljedeću rečenicu:

"Mjeseca prosinca 1912. premješten ovomjesni učitelj Franjo Jendrašić na novo ustrojenu školu u Belaju na vlastitu molbu…"

To je jedini podatak koji nam kazuje da je škola u Belaju počela s radom upravo prije 105 godina. Nadam se da će nam jednog dana konačno biti vraćena i belajska spomenica pa ćemo moći potvrditi točnost ove rečenice. Postoji međutim opravdano vjerovanje da je belajska škola još i starija. 

Škola je 1991. godine zapaljena nakon izlaska neprijateljskih tenkova iz vojarne Logorište. Tenkovi su izašli iz vojarne 4. studenog 1991. te su u njoj boravili neprijateljski vojnici sve do sljedećeg dana kada su se morali povući s našeg područja. Pri odlasku zapalili su školu. 

Škola je obnovljena 1995. godine. 

U obnovi škole je uz Karlovačku županiju sudjelovalo i stanovništvo Južnog Tirola. Pomoć vrijedna 470.000,00 tadašnjih maraka stigla je zahvaljujući prijateljskim vezama Marije i Željka Gobeca i Renea Korpera, zagrbačkih skijaša i planinara. Na inicijativu Günthera Adanga, gradonačelnika Brunecka 52 općine regije Trentino u Južnom Tirolu počele su slati humanitarnu pomoć Hrvatskoj.  

Otvorenju obnovljene škole prisustvovali su Günther Adang, gradonačelnik Brunecka, dr, Ferdinand Rottensteiner, načelnik općine Ritten te Alessandro Giordani iz Brunecka. Prigodom otvorenja gradonačelnik Adang je rekao: „Željeli smo izgraditi baš školu jer mislim da je sreća i budućnost jednog naroda u njegovoj djeci. A baš su djeca u vašoj zemlji ponajviše propatila.“

Bruneck je Hrvatskoj pa tako i Belaju slao i pomoć u hrani, odjeći i obući, igračkama, lijekovima i školskom namještaju. (Pogledaje i dokumente u prilogu.)

Škola u Belaju jedna je od rijetkih koja svake godine broji sve više učenika. Prije desetak godina bilo ih je tridesetak, a  školske godine 2017./2018. broj se popeo na 57. Našim učenicima nastojimo osigurati kvalitetnu nastavu, različite izborne sadržaje kao što je učenje njemačkog i talijanskog jezika, učenička zadruga i igraonica talijanskog. Imamo školsku kuhinju, svijetle i uredne učionice. Škola ima besplatni Internet i eDnevnik od 2013. godine. Škola je ušla u projekt energetske obnove za koju smo sredstva povukli iz fondova EU. Završetak obnove očekuje se do početka nove školske godine 2018./2019. 

Autorica teksta: Vesna Car, dipl.uč., ravnateljica škole (studeni 2017.)

 

O BARILOVIĆU I NJEGOVOJ OKOLICI

           O najstarijoj povijesti grada Barilovića zvanog nekad davno još i Peć ili Pećina, ustvari kamenoj utvrdi iznad rijeke Korane u mjestu Barilović (kula, općina), iscrpno je pisao poznati karlovački povjesničar Radoslav Lopašić u svojoj knjizi “Oko Kupe i Korane “ objavljenoj 1895. godine, pa srećom do tog vremena postoje zapisi o nekim zbivanjima u ovom gradu.

Opis okolice i grada – Plemići Barilovići – Događanja grada – Barilovićka kapetanija

Nekoć kumpanijsko mjesto, a do godine 1876. sjedište kotarske oblasti, Barilović leži na jugozapadnoj strani Karlovca u bivšoj slunjskoj pukovniji. Lijepa cesta vodi iz Karlovca pokraj Turnja i Belaja sve do grada Barilovića predjelom kojim protječu Mrežnica i Korana, a zaokruženi visokim bregovima Vinicom i Martinšćakom. Mnogo dražesnijim i romantičnijim prikazuje se Barilović kad se dolazi cestom od Krnjaka preko Kosirskog brda i rijeke Korane, preko koje vodi solidni most.

Grad Barilović osovio se na oplazu većeg brda nad samom Koranom. Predjel oko Barilovića veoma je krševit te nalik kraškim, a ispod ovih silnih pećina nalaze se mnoge špilje, kojima teku podzemni potoci. Jedna je takova špilja blizu grada pokraj Korane s lijepim okameninama i vrelom veoma tečne vode. O ovoj pećini pripovijeda tamošnji narod, da je u njoj bio Kraljević Marko, zahvativši rukom stijenu, na kojoj se u kamenu poznaje svih pet Markovih prsta. Nešto dalje prema Dugom Selu još su dvije slične pećine, ali se u jednu ne može ući radi ponora koji zijeva odmah kod ulaza.

Barilovićki grad bijaše prvobitno sazidan u slici četverokuta, ali sada sačuvana je samo istočna i južna strana, sačinjavajući kut s dvjema oblim kulama na uglovima. Ispod grada nad Koranom poznaju se zidovi gradskog platna, a tu stajaše posebna zgrada za kasarnu, dok je Barilović imao vojničku posadu. Kakav je danas grad, takav bijaše i prije dvjesto godina, kako nam sačuvani nacrti svjedoče. Drveni čardak, koji je bio namješten nad najvišom kulom prema Korani a služio stražarnicom, srušio se godine 1917.  Uz grad nalazi se istoimeno selo brojeći 414 katoličkih duša. Od kuća solidne su jedino one, koje su prije raspusta krajine služile za stanove vojničkim časnicima.

Barilović je dobio svoje ime po porodici Barilovića, koja je grad i obližnji predjel od davnih vremena držala, a bijaše u staroj goričkoj županiji uz plemiće : Oršiće, Babonožiće, Tušiloviće, Maretiće, Zimiće i Dragačiće, na dobrom glasu. Barilovići redovito se pisahu pridjevkom “od Gorice” kao i ostali gorički plemići . Prigodom javnih funkcija u raznim sudbenim i političkim poslovima često se spominju pojedini članovi ove porodice, što je znak, da je bila veoma uvažena.

Porodica Barilovića uživaše mirno svoju djedovinu sve dotle, dok nisu Turci počeli pustošiti ove predjele. Naročito nastrada grad Barilović godine 1524. kad su Turci poharali sav predjel oko Skrada i Dubovca . I kasnije često napadoše Turci zemlje barilovićke, te su tamošnji narod dotjerali u krajnju nevolju. Umjesto da se svi zajedno – i plemstvo i narod – složno opru divljemu neprijatelju, hrvaše se i trgaše među sobom. Razdor i neprijateljstvo pojedinih velmoža i plemića bijaše prečesto razlogom, da se nije moglo uspješno opirati navalama turskim. Uz to vrebali su i njemački generali, te tlačili narod svojom vojskom, gdje god su mogli.

Osobitu sliku obiteljske nesnosnosti i pokvarenosti predočuje nam život porodice Barilovića. Već godine 1549. potužiše se Makso i Krsto Barilovići na bratučede svoje, Gašpara i Nikolu, da su im silovitim načinom oteli cijeli grad Barilović u koji su prvo spomenuti ponovno kraljevskim nalogom uvedeni. Godine 1565. porodi se radi diobe grada i imanja velika pravda u porodici Barilovića, a Jelena udova Grgura Barilovića i Antun Gerec (stari plemić od Gradca kod Virovitice) prosvjedovaše pred Kaptolom zagrebačkim poradi zauzeća grada Barilovića po Gašparu i Ivanu Barilović. Ovim potonjim potvrdi kralj Maksimilijan II godine 1567. posjed Barilovića, kojemu tada spadahu mjesta: Zapačnik, Vinica, Leskovac, Gregorići, Skrljevo, Petnik, Brdarica, Skaljevo selo, Podosoje, Prikoranje, Mejpotoci i vinogradi u Ponikvama. U toj novoj darovnici navodi kralj da Barilovići ove posjede od vajkada drže, na koje imaju i mnoga pisma i povelje, ali ih zlom sudbinom izgubiše. Ujedno im darova neka selišta koja su smrću Mihajla Barilovića pripala kruni.

Već rano osjećahu Barilovići da im je boravak na njihovoj djedovini Barilović gradu veoma nesiguran radi turskih nasrtaja, te nastojahu u sigurnijem kraju steći postojbinu. Andrija Barilović stupi rano u službu knezova Frankopana, od kojih dobi godine 1481. imanje Erjavec kod Ozlja. I Gašpar Barilović služio je knezovima Zrinjskima. Sve to nije smetalo smušenog Stjepana Frankopana Ozaljskoga da počini na Gašparu Bariloviću i njegovoj rodbini okrutno nasilje. Na sam blagdan majke božje 2. veljače 1564. navali Frankopan sa svojim slugama Ivanom Lipšinovićem, Petrom Radišićem i Pavlom Kovačićem oružanom četom na grad Barilović te zauzme grad i velik dio tog imanja. Sve stvari u gradu poplijeni, majku Barilovićevu Uršulu i sestru mu Anu zatvori, a gradskog kaštelana Blaža Gjuričića dade ubiti. Razori dvije kuće pred gradom, a Pavla Kovačića postavi u grad za kaštelana, koji je po volji Frankopanovoj vladao. Kad se je Barilović zbog ovoga nasilja potužio, bude Stjepan Frankopan osuđen na smrt i gubitak imetka. Barilović zahtijevaše da se osuda izvrši, ali nagovaranjem Stjepana Taha , Krsta Oršića i drugih nekih odličnika umiri se Barilović, a Frankopan se iskupi plativši Bariloviću 12.000 for, koje je posudio od nećaka svojih Nikole, Jurja i Krsta Zrinjskih.

Međutim ovo nasilje Stjepana Frankopana nije Gašpara Barilovića odvratilo od mnogih nedjela koja je iza toga sam počinio na jadnim kmetovima. Dobivši za svoju vjernu službu od knezova Zrinskih godine 1576. u Pravutini i Zaluci kod Ribnika zemljišta i kmetove, vršio je službu upravitelja Ozlja i Ribnika s velikom okrutnošću pače krvološtvom. Prisilivši ih na razna podavanja : “straševinu” i “žuljevinu, ni krive ni dužne zatvarao ih u ozaljske tamnice i onda mučio glađu i žeđu, batinao ih vlastitom rukom i psovao najružnijim psovkama. Općinskog sudca iz Šenkovca imenom Mihajla Kavranića batinaše tako da je pod udarcima izdahnuo. Uzalud bijaše opominjan od suda i podbana jer ne popusti od svoje okrutnosti do smrti. Gašpar Barilović bijaše do krajnosti pokvaren čovjek te je pače putno općio svojom sestrom Dorom, koja je dijete zadavila. Radi toga zločinstva i sablazni oduzeo je godine 1582. kralj Rudolf II. spomenutoj Dori njezin dio imanja Barilovića te darovao Jurju Budačkomu od Buče, vlastelinu sada razorenoga grada Budačkoga koji bijaše po tankoj krvi potekao od porodice Barilovića.

Kao da se je dogodilo za osvetu Barilovići nisu imali dugo više mira i pokoja u svom zavičajnom gradu Bariloviću na Korani. Osobito karlovački zapovjednici vrebahu na grad Barilović te već godine 1584. zahtijevaše vojno vijeće u Gradcu da se ovaj grad ili posjedne vojskom ili poruši. I zbilja Barilovići izgube početkom sedamnaestoga stoljeća svoj grad jer ga je karlovačka posada silom posvojila. U to doba bijaše grad veoma zapušten te u njemu stajaše jedan seljak koji ga je čuvao. Barilovići nešto popraviše grad malo prije nego li ga Karlovčani posvojiše.

U Bariloviću smješteno je zapovjedništvo krajiške satnije, dok se Barilovići preseliše na svoja imanja oko Ribnika i Ozlja. U Zaluci kod Ribnika razstavi se s ovim svijetom godine 1672. Gašpar posljednji plemić Barilović, ostavivši jedinu kćer Kristinu udatu za Krsta Znika na koju porodica pređe imetak Barilovića. Sada ima u općini Draganićkoj seljaka Barilovića koji su po svoj prilici potomci čuvenih plemića Barilovića.

Kapetan barilovićki bijaše čašću pukovnikom, a osim njega zapovijedahu barilovićkom krajinom jedan poručnik, dva vojvode i zastavnici. U posadi stajahu tako zvani Niemci i haramije. Godine 1690. brojila je posada 80 momaka, a godine 1653. spominje se knez Mihajlo Heiman kao poštar i vojni pisar u Bariloviću. Posada barilovićka dobivaše svoju plaću od pokrajine Koruške. Kapetaniji ovoj bijahu podčinjena vojvodstva: Budački, Perjasica, Klokoč i Skrad.

Hrvati stanujući oko Barilovića postadoše od kmetova vojnici graničari te služahu pod imenom venturina i marola u narodnoj vojsci. Puk u okolici povećao se znatno godine 1686. naseljavanjem pravoslavnih Vlaha, od kojih dođe iza provale ogulinskoga podkapetana u Brekovicu 200 kuća u krajeve Skrada i Barilovića. Godine 1711. naseli barun Hallerstein opet 158 pravoslavnih porodica u sela tik do Barilovića preko Korane, Koranjski brieg, Mali i Veliki Kosinac i Kosirsko selo, a za ove naseljenike kažu isprave da su imali dobrih konja i da su bili oružani.

Iza preustrojstva krajine godine 1749. smještena je u Bariloviću 8. kumpanija slunjske pukovnije, a samo kratko vrijeme godine1775. bijaše u gradu zapovjedništvo pukovnije. Nakon dokinuća krajine postao je Barilović sijelom kotarske oblasti, ali i ova premještena je godine 1876. u Rakovac kraj Karlovca .

Sada ima u gradu Bariloviću općinski ured i pučka škola . 

prema Radoslavu Lopašiću : “OKO KUPE I KORANE” zahvaljujući bilješkama Jurja Štefančića

 

 

Old Town Barilović
Publish at Calameo


 2 proslost.docx
 3 Crtice iz povijesti Barilovica.docx
 4 Ivan Banjavcic.docx
 5 Belaj, Budacki i Velemeric.docx
 Humanitarna pomoc - Belaj.jpg
 LESKOVAC spomenica.pdf
 Skola nade - pomoc Juznog Tirola.jpg
 Spomenica 2004-2005.docx
 Spomenica 2005-2006.docx
 Spomenica 2006-2007 .doc
 Spomenica 2007-2008.docx
 Spomenica 2008-2009.docx
 Spomenica 2009.-2010..docx
 Spomenica 2010-2011.docx
 Spomenica 2011-2012.doc

preskoči na navigaciju