preskoči na sadržaj

Osnovna škola Barilović

Login

Non scholae sed vitae discimus. – Ne učimo za školu nego za život.

Logo škole

Logo Školskog športskog kluba

Facebook škole
 
Red Button

Hrabri telefon

Moto škole

Što se nauči u djetinjstvu, nikad se ne zaboravlja.

Kalendar
« Studeni 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

Kamo nakon osnovne škole

 

 

 

 

 

 

Satnica
 PRIJEPODNE

1.

8,00 - 8,45

2.

8,50 - 9,35

3.

9,55 - 10,40

4.

10,45 - 11,30

5.

11,35 - 12,20

6.

12,25 - 13,10

7. 13,15 - 14,00

 

hitna medicinska pomoć

Brojač posjeta
Ispis statistike od 26. 5. 2011.

Ukupno: 604511
Ovaj mjesec: 2782
Ovaj tjedan: 9
Danas: 9
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Ah, ta matematika!
Autor: Anka Grman, 16. 5. 2020.

Kada učenike pitate koji im je predmet najteži, većina njih obično odgovara, MATEMATIKA. Onaj mali broj učenika koji matematiku vole, čudi se većini koja to ne zna. Pojava Covida – 19 svima je otežala i promijenila život. Što se četvrtaša tiče, prekid nastave došao je u vrijeme najtežeg dijela gradiva matematike. Pisano dijeljenje dvoznamenkastim brojem, mjerne jedinice za površinu i obujam… Putem online nastave, komunikacijom  preko viber grupa i mailova, svi se trudimo najviše što možemo.

Nastavak teksta je pod OPŠIRNIJE.


Ove godine uvedeni su novi elementi praćenja, vrednovanja i ocijenjivanja učenika u svim nastavnim predmetima. U nastavnom predmetu Matematika imaju tri elementa: usvojenost znanja i vještina, matematička komunikacija i rješavanje problema. Učenici 4. razreda najbolje reagiraju na usvojenost znanja i vještina. Ovaj element je osnova za sljedeća dva. Najbolje rješavaju takozvane numeričke zadatke, zadane različitim računskim operacijama. Kada isti takav zadatak, npr. zadatak pisanog zbrajanja zadate učeniku i pri tom tražite matematičku komunikaciju, sve je puno teže. Učenik uspješno zbraja brojeve, ali komunikacijski se teže izražava, ne objašnjava uvijek s lakoćom što zapravo radi.

Kod rješavanja problema, učenici još teže reagiraju. Npr. za zadaću su zadana dva broja (5566 i 22). Zadatak je bio da sa ta dva broja osmisle i napišu što više zadataka. U prvoj fazi učenici rade samo četiri računske radnje. Na dodatne upute pišu tekstualne zadatke i zadatke izvođenja redoslijeda računskih radnji. Najveći problem su tekstualni (problemski) zadaci. Učenik često dobro napiše zadatak i izračuna ga, ali zadatak nije logički dobro osmišljen. Poput onoga jedna olovka košta 3 000 kn, jer olovka ne košta toliko, košta 3 kn. Zadaci ovog tipa ponovo su vraćeni na doradu, uz napomenu da učenik prouči potrebne elemente. Nakon nekoliko pokušaja zadaće su bile zadovoljavajuće.

Zaključak: Ništa se ne mijenja preko noći, niti samo od sebe. Što nam je činiti? Razvijati logičko mišljenje i zaključivanje. S učenicim raditi što više problemskih  i istraživačkih zadataka i to onih koji imaju više rješenja. 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju