Osnovna škola Barilović

Učenici osmog razreda su vezano uz nastavnu temu "Totalitarizam u 20. stoljeću", nastojali detaljnije istražiti i upoznati se sa pojmom same riječi totalitarizma i njegovim žrtvama kako se takvo nešto ne bi nikada ponovilo.

DAN SJEĆANJA NA HOLOKAUST − 27. SIJEČNJA

Dana 27.siječnja obilježava se svake godine kao Dan sjećanja na holokaust i stradanja Židova u II. svjetskom ratu. Učenici 8. razreda istraživali su o samom značenju riječi te o žrtvama holokausta kako u Europi tako i u Hrvatskoj u vrijeme NDH sa ciljem da ukažu ostalim učenicima na nužnost sprečavanja zločina i potaknu ih na razvijanje tolerancije prema drugim vjerama i narodima. Ujedinjeni narodi u studenome 2005. donijeli su rezoluciju kojom se 27. siječnja obilježava kao Dan sjećanja na holokaust, u spomen na taj dan 1945. kada je oslobođen Auschwitz. Izvorno riječ holokaust označava žrtvu paljenicu pri kojoj se spaljuje cijela životinja. Danas je međutim u cijelom svijetu to uobičajeno ime za genocid nad Židovima te u širem značenju i sustavno istrebljenje i drugih grupa (prvenstveno Roma) za vrijeme nacističkog režima u Njemačkoj. U tu svrhu osnivani su koncentracijski logori, radni logori i geta (dijelovi grada bodljikavom žicom odvojeni od ostatka svijeta). Najpoznatiji nacistički logori su bili Auschwitz, Dachau, Belzec, Sobibor, Treblinka, Majdanek. Procjenjuje se da je do kraja Drugog svjetskog rata ubijeno oko šest milijuna Židova. Na prostoru Hrvatske u vrijeme NDH odmah po preuzimanju vlasti započelo je brzo i nesmiljeno provođenje rasističke politike protiv Židova i Roma. Ubrzo su po nacističkom uzoru osnovani koncentracijski logori, a u njima su zatvarani, istrebljivani surovim postupkom ili sustavno likvidirani Židovi, Romi, Srbi i politički protivnici režima. Ubijani su vatrenim oružjem, čekićima, noževima te plinom (sumpor dioksid i ciklon B). Najpoznatiji ustaški logori bili su Jasenovac i Stara Gradiška.

Učenici 8.razreda:Tomislav Belavić i Matija Novosel

Mentorica: učiteljica povijesti Anita Paranos

SJEĆANJE NA ŽRTVE BLEIBURGA

Učenici 8.razreda prema nastavnom planu i programu ove godine su na satovima povijestiobrađivali Drugi svjetski rat u svijetu i u Hrvatskoj. Učeći o kraju Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj učenice su pokazale interes i dale si u zadatak šire istražiti o tome i izložiti to ostalim učenicima. Pokolj u Bleiburgu je ratni zločin i zločin protiv čovječnosti koji je počinila Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije. Početak ove tragedije dogodio se 15. svibnja 1945. kada su se hrvatska vojska i civili počeli povlačiti prema britanskoj vojsci kod Bleiburga. Sam pokolj započeo je 17. svibnja, a nastavio se u nekoliko narednih mjeseci. Bleiburg je postao simbol i metafora svih hrvatskih stradanja od komunističkih pobjednika 1945. iako je samo manji dio vojnika i civila ubijen na samoj Bleiburškoj poljani i u okolici. Sudeći prema istraživanjima Vladimira Žerjavića čije se procjene uzimaju kao najvjerodostojnije, ukupan broj žrtava iznosi oko 50 tisuća. Zato se imenom Bleiburški pokolj označavaju svi ti pokolji zarobljenika bez obzira gdje su se dogodili. Većina zarobljenika ubijena je na marševima kroz Jugoslaviju i u zarobljeničkim logorima tijekom sljedećih mjeseci. To je u hrvatskoj iseljeničkoj literaturi nazvano Križni put pa je danas izraz u općoj uporabi u Hrvatskoj. Danas postoji mnogo zapisa i knjiga o Bleiburgu, ali ipak još nedovoljno za utvrđivanje točnog broja žrtava, potpuno točnog raspleta događaja i ono što je najbitnije od svega, pitanje je motiva. Postoje nagađanja, ali ona nisu u potpunosti objašnjena.

Učenice 8.razreda: Ana Trgovčić i Martina Župčić

Mentor: Marko Stanković, mr. sc. povijesti