Osnovna škola Barilović

Školski Tim za kvalitetu čini šest učitelja i stručna suradnica te ravnateljica škole. S ciljem unaprjeđenja rada škole provedena je anketa s učenicima od 5. do 8. razreda. Učenici su imali priliku dati svoje mišljenje putem plakata koji se nalazi u hodniku škole. Željeli smo znati što je u školi dobro, a što može biti bolje. Također su snimljeni kratki video uradci u osmom razredu kako bismo doznali prednosti i nedostatke nastave na daljinu. Učenici su govorili zbog čega ih je razveselio povratak u školske klupe. 

Nakon što Tim za kvalitetu analizira rezultate ankete isti će biti predstavljeni na sjednici Učiteljskog vijeća škole. Zaključci će biti od pomoći u planiranju Razvojnog plana škole i određivanju prioritetnih područja koja će se promatrati u sljedećoj školskoj godini. 

Školski Tim za kvalitetu u fokusu ima kvalitetu nastave i dobrobit svih učenika škole. 

Nakon uključivanja OŠ Barilović u eksperimentalni program Škola za život te dodatne edukacije odgojno-obrazovnih djelatnika sve više smo uviđali potrebu za kontinuiranim praćenjem kvalitete nastave. Provođenje reforme je dugotrajan proces koji stalno doživljava promjene jer školstvo stalno treba unaprjeđivati i koristiti suvremene metode poučavanja. U tome značajnu ulogu ima i vodstvo škole na čelu sa ravnateljem. Ravnatelj mora poznavati svoju školu i imati širu sliku, kao i detalje, i jakih strana i područja koja treba unaprijediti.

U tome ravnatelju pomaže PMER ( Planning, Monitoring, Evaluating and Reviewing) planiranje, praćenje, evaluacija i osvrt uz provođenje samovrednovanja.

Kontinuirano provođenje PMER-a pomaže ravnatelju da upozna i razumije svoju školu, da se usmjeri na prioritete za unaprjeđenje ostvarenosti ishoda, da unaprijedi učinkovitost i uspješnost time što će dati jasnu sliku svim zaposlenicima škole, ustrajati na dosljednosti kako bi svi bili na istom tragu i tražiti odgovornost zaposlenika za rezultate. Cilj je prepoznati najbolje prakse koje treba isticati i dijeliti npr. kroz kolegijalno opažanje. Nedostatke treba adresirati i pokrenuti unaprjeđenje kroz zahtjevne razgovore.

Zbog toga smo početkom školske godine 2020./2021. okupili školski Tim za kvalitetu i u rujnu održali prvi sastanak. Vodio nas je sljedeći moto: Najbolje škole su one koje poznaju sebe, znaju koji elementi ih čine izvrsnima te razumiju prioritete za unaprjeđivanje.

Važno je razumjeti ciklus:

Planiranje: Koji su nam prioriteti za unapređivanje i što još možemo poboljšati?

Praćenje: Koje informacije trebamo prikupiti kako bismo doznali djeluje li naš plan?

Evaluacija: Koje zaključke možemo proizvesti iz prikupljenih informacija?

Osvrt: Što nam govore dokazi o tome kako radimo? (ponovna procjena ciljeva, prioriteta za unapređenje i postupaka)

PMER je temelj sustava strateškoga planiranja i planiranja unapređenja u školama  Osigurava da svi zaposlenici razumiju prioritete za unapređenje i da im je jasno što trebaju učiniti kako bi osigurali kontinuirani napredak

Dokazi daju jasnu sliku o trenutnom stanju, a mogu uključivati: podatke o postignućima, opažanje nastave, nadzor rada, dokumentaciju, reviziju, intervjue s učenicima. To je poveznica sa samovrednovanjem.

Na sastanku smo dogovorili da će se provesti anketa među učenicima s naglaskom na sljedeća područja:

a) Objašnjavanje gradiva

b) Zanimljivost predavanja, uporaba različitih materijala

c) Komunikacija s učenicima

d )Pravednost u ocjenjivanju

e) Opća ocjena nastavnika

Uz pitanja o vrednovanju svakog pojedinog učitelja koji održava nastavu od petog do osmog razreda željeli smo saznati kakvo mišljenje imaju učenici o blok satu u nastavi. Također smo zaključili da ovo istraživanje nećemo provoditi kod učenika od prvog do četvrtog razreda jer oni uvijek imaju izrazito pozitivne stavove o svojim učiteljima. S obzirom da prvi puta radimo istraživanje odlučili smo krenuti s višim razredima.

Anketni listić možete pronaći u prilogu.

Nakon provedene ankete stručna suradnica je obradila rezultate te smo ih analizirali na novom sastanku školskog tima za kvalitetu. Ne postoje velike razlike u pojedinim područjima, ali se ipak dalo iščitati da je pravednost u ocjenjivanju područje s kojim su učenici najzadovoljniji, a područje zanimljivosti predavanja i korištenje različitih materijala ima prostora za napredak. To područje će ujedno biti i fokus našeg zanimanja u sljedećoj školskoj godini te će se ponovo provesti projekt Kolegijalnog opažanja. Što se tiče objašnjavanja gradiva najniža ocjena dobivena je u osmom razredu na što je vjerojatno utjecala i nastava na daljinu o kojoj su se upravo osmaši izjasnili kroz kratku video anketu. Zabilježili smo video snimkom njihove usporedbe nastave na daljinu i nastave u učionici. Učenici su istaknuli da im je nastava na daljinu bila lakša kod ispitivanja, ali da je objašnjavanje gradiva puno bolje u školi kada lakše komuniciraju s učiteljima. Prednosti nastave na daljinu su te što su mogli dulje spavati i manje vremena trošili na putovanje do škole. Nedostajalo im je i međusobno druženje.

Anketa je također pokazala da su najslabiji rezultati što se tiče rada stručne službe i ravnateljice škole u osmom razredu te smo mišljenja da tu svakako treba uložiti dodatan trud prije svega u načinu i kvaliteti komunikacije sa završnim razredima škole.

Uz ovu anketu te  video zapis sa usporedbom nastave u učionici i na daljinu učenici su imali mogućnost dati svoja razmišljanja o tome što je u školi dobro, a što može biti bolje. U hodniku škole postavili smo veliki prazan plakat na koji su tokom dva tjedna mogli zapisati svoja opažanja. Stručna suradnica ih je najprije kroz radionicu obavijestila o toj mogućnosti i potaknula na razmišljanje. Što su učenici predložili kao moguće poboljšanje, a što pohvalili također možete vidjeti u prilogu.

Učenicima nedostaje sportska dvorana, a zbog radova na dogradnji škole nemaju ni vanjsko igralište. Također im nedostaje prostor čitaonice u kojem bi mogli boraviti do odlaska na autobus. To su važne sastavnice odgojno obrazovnog rada u školi koje ćemo nadam se uskoro početi ostvarivati zahvaljujući povlačenju sredstava iz EU fondova. Rezultati su predstavljeni i na Učiteljskom vijeću škole kako bi svi bili upoznati sa mišljenjem naših učenika.

Ravnateljica je kao i prošle godine provodila projekt Čaj s ravnateljicom u obliku razgovora s učenicima kako bi doznala na koji način učenici vide školu, koje su njihove brige, što ih zaokuplja ili tišti te čime su zadovoljni i što im se posebno sviđa u životu i radu škole, ali i njihovom obiteljskom životu.(Više o projektu u prilogu Planiranje, praćenje, evaluacija u OŠ Barilović lipanj 2020.)

Školski Tim za kvalitetu ponovo će se sastati na početku školske godine 2021./2022. kako bi dogovorio na koji način će se prikupljati dokazi vezano za unaprjeđenje područja Zanimljivost predavanja i uporaba različitih materijala. Također ćemo dogovoriti koja će se područja promatrati u sljedećoj školskoj godini s obzirom na razmišljanja učenika koji su nam dali povratnu informaciju o tome što u školi može biti bolje.

Barilović, lipanj 2021.

Literatura:

Smjernice za vrednovanje procesa učenja i ostvarenosti ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, veljača 2020.

Prezentacija s predavanja održanog na Braču u sklopu edukacije ravnatelja eksperimentalnih škola u organizaciji British Councila,  Brač, 12. – 15. svibnja 2019.

Vodič za provedbu samovrednovanja u osnovnim školama, NCVVO, Zagreb 2009.